Promocija Hrvatske kroz ulogu hrvatskih manjinskih zajednica

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika održan je 29. Forum hrvatskih manjina, naslovljen Uloga i značaj hrvatskih manjina u promociji Hrvatske. Svake godine tematizira se određeni segment života hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji, a ove je godine cilj bio prikazati ulogu hrvatskih manjina u promocije naše zemlje te progovoriti o značenju hrvatskih manjina u prezentiranju hrvatske baštine, turističke ponude, kulturnih ruta i destinacija u zemljama u kojima žive.

Sudionici 29. Foruma hrvatskih manjina

Okupljenima se uime organizatora obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić. „U emocionalnom pogledu, Forum je veza iseljene Hrvatske s matičnom domovinom. U proteklih 28 godina uglavnom smo se bavili temom kako poboljšati položaj u manjinskim zajednicama. Najbolji dokaz da je to urodilo plodom jest činjenica da ove godine prvi put hrvatske manjine razmišljaju, razgovaraju i traže rješenja kako poboljšati poziciju hrvatske države u svojim zemljama. Da bi se to uopće moglo dogoditi, hrvatska manjinska zajednica morala je sazrijeti, kao i hrvatska država“, naglasio je Marić. Uime Ministarstva demografije i useljeništva, prisutnima se obratila v.d. ravnateljice Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ivana Perkušić, dok je uime ministra vanjskih i europskih poslova to učinila Jasmina Kovačević Čavlović. Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora bila je Zdravka Bušić, a izaslanik Vlade RH državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Događaj je otvorenim proglasio izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i savjetnik za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić.

Prvo predavanje održala je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i zastupnica u Hrvatskom saboru, na temu Uloga i značaj hrvatskih manjina u promociji Hrvatske na primjeru Hrvata u Vojvodini. U izlaganju je predstavila aktivnosti i postignuća hrvatske zajednice u Srbiji te njihovu ulogu u promociji hrvatske kulture i identiteta. Između ostalog, istaknula je važnost svih kulturnih i društvenih aktivnosti koje se provode. Osvrnula se i na brojne izazove s kojima se Hrvati ondje suočavaju – od pada broja onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati do manjka prava u Srbiji. Posebno je zahvalila Zvonku Milasu, kojem je u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća dodijelila priznanje Pajo Kujundžić za 2024. Predavanje je održao i Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, na temu Novi brend Hrvatske – suvremeni hrvatski identitet i mogućnosti njegove promocije, u kojem se osvrnuo na ključne elemente suvremenog brenda Hrvatske te na to kako manjinske zajednice mogu pridonijeti njegovu razvoju i promociji. Istaknuo je vrednote prema kojima je Hrvatska prepoznata kroz povijest, poput domoljublja, žrtvovanja, ljubavi prema majci, ispomoći i pravednosti. Dodao je kako su hrvatski najprepoznatljiviji aduti prirodne ljepote i način života koji podrazumijeva balans poslovne i privatne komponente.

Prvi panel bio je usmjeren na prikaz uspješnih praksi promocije naše zemlje putem rada kulturnih, folklornih i obrazovnih institucija hrvatskih manjina. Tako se moglo čuti da hrvatske manjinske zajednice, uz pomoć mnogobrojnih organizacija, katoličkih misija, hrvatskih domova, sportskih, kulturnih i folklornih društava, djeluju u ulozi javne diplomacije matične države. Također, predstavljeni su konkretni primjeri projekata i događaja koji su podignuli svijest lokalnih zajednica o Hrvatskoj te su postali platforma za promociju njezine bogate kulturne baštine i turističke ponude. Panel je moderirala HRT-ova urednica Tatjana Rau, dok su panelisti bili: Milan Bošnjak, savjetnik za hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Branko Lelas, savjetnik u Sektoru za turizam iz Hrvatske gospodarske komore, Damir Murković, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu, te Dubravko Miholić, predstavnik Hrvatske turističke zajednice.

Drugi panel otvorio je važna pitanja vezana za potencijale hrvatskih manjinskih zajednica u promicanju hrvatske kulture, jezika, baštine i identiteta. Uz moderiranje Ivane Rora, više savjetnice u Odjelu za kulturu Hrvatske matice iseljenika, panelisti su raspravili mogućnosti unapređenja brendiranja naše zemlje. Timea Šakan-Škrlin, ravnateljica izdavačke i medijske kuće Croatica iz Mađarske, podijelila je praktična iskustva u izdavačkoj i informativnoj djelatnosti. Mislav Rubić, viši savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva RH istaknuo je stratešku ulogu ministarstva u financijskoj i stručnoj potpori programima. Iva Niemčić, ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku osvrnula se na nužnost sustavnog pristupa brendiranju Hrvatske kroz povijesnu, etnološku i kulturnu prizmu, naglasivši važnost znanstvenog rada u tom pogledu, dok je o izazovima hrvatske manjine u Slovačkoj progovorio Radoslav Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza.

Zaključeno je kako bolja medijska umreženost, kao i edukacija medija izvan RH može biti dobra platforma za ono što zovemo promocijom ili brendiranjem. Izazovi su najčešće financijske prirode, kao i nedostatak stručne podrške te slabija vidljivost programa u širim medijskim okvirima, a sudionici su se složili kako je umrežavanje među zajednicama, ali i s institucijama od iznimne važnosti.